Barokna muzika označava epohu u istoriji klasične muzike,koja traje od poznate renesanse početkom 17,do sredine 18. veka.Početak barokne muzike označava stvaralaštvo Klaudija Monteverdija.Jedna od uobičajenih podpodela ove epohe je:
-Rani barok (od oko 1600. do oko 1650.),pod italijanskom dominacijom;
-Vrhunac baroka (od oko 1650.do oko 1710.),kada su dominirali francuski uticaji;
-Kasni barok (od oko 1710. do oko 1750.),sa tendencijom razvoja regionalnih stilova.
U opštoj kulturi,za barokom je sledila epoha rokokoa;u muzici od 1730-ih počinje da dominira takozvani osećajni stil.Često se za kraj epohe barokne muzike uzima godina smrti Johana Sebastjana Baha,tj. 1750.Od 1780-ih počinje muzički period bečkih klasičara.
Karakteristike muzike baroka su pojava monodije (solo melodije sa pratnjom),kontinua i novi žanrovi opere i oratorijuma.
Odraz estetike ovog doba bio je u značaju koji je davan muzičkoj formi,a koji je bio bar ravnopravan sadržini.U periodu baroka razvila se instrumentalna muzika koja je ranije bila isključivo vezana za pesme.Ovo je vidljivo u koncertima u kojima se zvukovi muzičkih instrumenata prepliću poput ljudskih glasova u ranijoj muzici.Tako su nastali končerti grosi,solo koncerti (končertino) i horski koncerti.Druge značajne forme baroka bile su:pasakalja,čakone,sarabanda,gigu,menuet,uvertira,fuga,sonata,kantata i pasija.
Opere su bile popularne u doba baroka.Barokne opere su predstavljale skup uvertira,svita,minueta i drugih formi.Po sadržaju se dele na šaljive opere (opera buffa) i dominantni žanr:ozbiljne opere (opera seria).Ozbiljne opere su pripovedale stilizovane priče o herojima u nizovima solo recitativa i arija.Ulogu heroja je obično imao pevač kastrato glasa,koji je imao puno prilike da iskaže svoju virtuoznost.Čuveni pevači 18.veka bili su:Farineli,Senesino i sopran Faustina Bordoni.Italijanska opera i njeni libreti su se nametnuli celoj Evropi.
Mnogi muzički instrumenti koji su danas u upotrebi nastali su u doba baroka.Barokne forme ovih instrumenata se po zvuku razlikuju od svojih naslednika.U to doba je ideal bio da instrumenti podsećaju na ljudski glas.Gudački instrumenti (recimo barokna violina),ali i drveni duvački instrumenti su zvučali tiše i manje zvonko,ali sa mekšom bojom tona.
-Rani barok (od oko 1600. do oko 1650.),pod italijanskom dominacijom;
-Vrhunac baroka (od oko 1650.do oko 1710.),kada su dominirali francuski uticaji;
-Kasni barok (od oko 1710. do oko 1750.),sa tendencijom razvoja regionalnih stilova.
U opštoj kulturi,za barokom je sledila epoha rokokoa;u muzici od 1730-ih počinje da dominira takozvani osećajni stil.Često se za kraj epohe barokne muzike uzima godina smrti Johana Sebastjana Baha,tj. 1750.Od 1780-ih počinje muzički period bečkih klasičara.
Karakteristike muzike baroka su pojava monodije (solo melodije sa pratnjom),kontinua i novi žanrovi opere i oratorijuma.
Odraz estetike ovog doba bio je u značaju koji je davan muzičkoj formi,a koji je bio bar ravnopravan sadržini.U periodu baroka razvila se instrumentalna muzika koja je ranije bila isključivo vezana za pesme.Ovo je vidljivo u koncertima u kojima se zvukovi muzičkih instrumenata prepliću poput ljudskih glasova u ranijoj muzici.Tako su nastali končerti grosi,solo koncerti (končertino) i horski koncerti.Druge značajne forme baroka bile su:pasakalja,čakone,sarabanda,gigu,menuet,uvertira,fuga,sonata,kantata i pasija.
Opere su bile popularne u doba baroka.Barokne opere su predstavljale skup uvertira,svita,minueta i drugih formi.Po sadržaju se dele na šaljive opere (opera buffa) i dominantni žanr:ozbiljne opere (opera seria).Ozbiljne opere su pripovedale stilizovane priče o herojima u nizovima solo recitativa i arija.Ulogu heroja je obično imao pevač kastrato glasa,koji je imao puno prilike da iskaže svoju virtuoznost.Čuveni pevači 18.veka bili su:Farineli,Senesino i sopran Faustina Bordoni.Italijanska opera i njeni libreti su se nametnuli celoj Evropi.
Mnogi muzički instrumenti koji su danas u upotrebi nastali su u doba baroka.Barokne forme ovih instrumenata se po zvuku razlikuju od svojih naslednika.U to doba je ideal bio da instrumenti podsećaju na ljudski glas.Gudački instrumenti (recimo barokna violina),ali i drveni duvački instrumenti su zvučali tiše i manje zvonko,ali sa mekšom bojom tona.
Нема коментара:
Постави коментар